Lupanje srca u menopauzi

PITANJE: "Poštovanje, Imam 52 godine i već skoro godinu dana nemam menstruaciju. U poslednjih nekoliko meseci počela sam da osećam lupanje srca - najčešće u mirovanju, pred spavanje, ili kad se iznenada uznemirim. To me jako uplaši, jer pomislim da je nešto ozbiljno sa srcem. Bila sam kod lekara, radila EKG i sve je bilo u redu, ali i dalje ne razumem zašto mi se to dešava. Da li je moguće da je ovo povezano sa menopauzom? I da li treba dodatno da se ispituje ili postoji način da se ublaži? Hvala unapred." (Milena K.)

Poštovana Milena,

Hvala vam na poverenju i pitanju koje je izuzetno važno za mnoge žene u menopauzi.

Lupanje srca ili osećaj ubrzanog, preskačućeg srčanog ritma jeste jedan od češćih simptoma menopauze, a nastaje kao posledica hormonskih promena, pre svega pada estrogena. Ovaj hormon ima važnu ulogu u regulaciji funkcije krvnih sudova i autonomnog nervnog sistema, koji kontroliše i rad srca. Kada estrogen opadne, može doći do disbalansa koji se manifestuje kao:

  • palpitacije (osećaj jakih ili ubrzanih otkucaja srca),
  • osećaj nelagodnosti u grudima,
  • osećaj kratkog daha,
  • pojačana anksioznost i nemir,
  • nesanica.

Najčešće je u pitanju funkcionalni poremećaj koji ne ostavlja trajne posledice na srce, ali može biti veoma uznemirujuć.

Lupanje srca u menopauzi i lečenje

Ukoliko je isključena organska bolest srca, terapija se prvenstveno usmerava na hormonsku ravnotežu i stil života. Evo nekoliko opcija koje mogu pomoći:

  1. Hormonska terapija (HNL)
    Kod žena sa izraženim menopauzalnim simptomima – uključujući valunge, noćno znojenje i lupanje srca – hormonska nadoknada estrogena može značajno ublažiti tegobe. Odluku o terapiji donosi ginekolog nakon detaljne analize koristi i rizika.
  2. Biljni preparati i prirodne alternative
    Postoje biljni preparati (npr. na bazi crvene deteline, cimicifuge ili soje) koji deluju slično estrogenu i mogu pomoći kod blagih simptoma, mada su efekti slabiji od hormonske terapije. Uvek se konsultujte sa lekarom pre upotrebe.
  3. Beta-blokatori i blagi sedativi (u dogovoru sa lekarom)
    Ako je lupanje srca izraženo i izaziva veliki nemir, ponekad se kratkotrajno mogu uključiti lekovi za umirenje rada srca ili smanjenje anksioznosti.
  4. Promene u načinu života
    • Izbegavajte kofein, alkohol i pušenje.
    • Redovno vežbajte (brza šetnja, joga, pilates).
    • Spavajte dovoljno i radite na tehnikama relaksacije (disanje, meditacija, topla kupka).
    • Održavajte stabilnu telesnu težinu.

Ukoliko se simptomi pogoršaju, javljaju se u vidu jakih preskakanja, bola u grudima, vrtoglavice ili nesvestice – potrebno je odmah se javiti lekaru.

Sve u svemu – uz dobro staranje o stilu života – ovi simptomi mogu biti pod kontrolom i neće vam značajno poremetiti svakodnevni život.